Inachá’igen Fino’ CHamoru 2013
(CHamoru Language Competition)
I FINO’ CHAMORU: EYAK, YUMA YAN FATTA!
UNIVERSITY OF GUAM
COLLEGE OF LIBERAL ARTS AND SOCIAL SCIENCES
DIVISION OF HUMANITIES
POETRY RESITATION/RINISÅDAN PO’EMA
I HALIGI YAN I TASA
Tinige’ Joaquin Flores Borja, 2012
Sen ná’magof este na okasion,
Sa’ mandaña’ i Chamorro na nasión.
Para ta diskuti i lengguåhi, kostumbre yan kuttura,
Ya håfa mappot, ginaddon, ti kinomprende – ta pula’.
Ta na’libiånu i kinahulo’ umestudia,
Para haligi ni siña manapo’ kada dia.
Manmåtto hit todu magi manetnon,
Para ta hungok i sustånsia siha na setmon.
Ta rikohi, na’fanetnon, yan fandaña’ i tinigo’-ta,
Ya ta na’måmta, lå’la’ sa’ tumachu hulo’ metgot ginen este na potta.
I simiyan tiningo’, kinomprende, kustombre, kutturan Chamorro,
Mandokko’ ya manokcha’ på’go meppa’ kulan oro.
I kanta, baila, putåhi, moda, åmot natibu, yan lengguåhi,
Gumef sustånsia sa’ guaha natibu na maga’låhi.
Ta silebra, ta praktika, yan ta animuyi,
Para mo’na kada såkkan ta hassuyi
Muna’guaha este na okasión yan selebrasión,
I prifekto magåhet Chamorro na nasión.
Håfa humuyong ginen este na inetnon,
Gumai sustånsia ginen todu i setmon.
Ta na’guaha pås, guinaiya, ginefli’e’, yan kinomprende,
Para hita guini yan ayu siha i chátsaga manmanatende.
Ta na’måmta’ yan to yotte chågo’ este na mensåhi,
Para u chinahlao nu i famagu’on-ta yan lokkue’ dai håyi.
Yanggen i tasa misen sinahguan-ña,
Gumef båli komu meggai sustansiǻ-ña,
I taotao yanggen bula tiningo’-ña,
Meggai siempre siha atungo’-ña.
Ya i patgon ni mafa’nå’gue pot i raså-ña,
Mangguaiya ginen halom gi korason-ña.
Inachá’igen Fino’ CHamoru 2013
(CHamoru Language Competition)
I FINO’ CHAMORU: EYAK, YUMA YAN FATTA!
UNIVERSITY OF GUAM
COLLEGE OF LIBERAL ARTS AND SOCIAL SCIENCES
DIVISION OF HUMANITIES
POETRY RESITATION/RINISÅDAN PO’EMA1
I HALIGI YAN I TASA2
Tinige’ Joaquin Flores Borja, 2012
Sen ná’magof este na okasión,
Sa’ mandanña’ i CHamoru na nasión.
Para ta diskuti i lengguåhi, kostumbre yan kuttura,
Ya håfa mappot, ginaddon, ti kinemprende – ta pula’.
Ta na’libiånu i kinahulo’ umestudia,
Para haligi ni siña manapo’ kada diha.
Manmåtto hit todu mågi manetnon,
Para ta hungok i sostånsia siha na setmon.
Ta rikohi, na’fanetnon, yan fandanña’ i tinigo’-ta,
Ya ta na’fåmta, lå’la’ sa’ tumachu hulo’ metgot ginen este na potta.
I simiyan tiningo’, kinemprende, kostumbre, kutturan CHamoru,
Mandokko’ ya manokcha’ på’go meppa’ kulan oro.
I kanta, baila, putåhi, moda, åmot natibu, yan lengguåhi,
Gumef sostånsia sa’ guaha natibu na maga’låhi.
Ta silebra, ta praktika, yan ta animuyi,
Para mo’na kada såkkan ta hassuyi
Numa’guaha este na okasión yan silebrasión,
I prifekto magåhet CHamoru na nasión.
Håfa humuyong ginen este na inetnon,
Gumai sostånsia ginen todu i setmon.
Ta na’guaha pås, guinaiya, ginefli’e’, yan kinemprende,
Para hita guini yan ayu siha i chátsaga manmanatende.
Ta na’fåmta’ yan ta yotte chågo’ este na mensåhi,
Para u chinahlao nu i famagu’on-ta yan lokkue’ dei håyi.
Yanggen i tasa misen sinahguan-ña,
Gumef båli komu meggai sostansiǻ-ña,
I taotao yanggen bula tiningo’-ña,
Meggai siempre siha atungo’-ña.
Ya i patgon ni mafa’nå’gue pot i raså-ña,
Mangguaiya ginen halom gi i kerason-ña.
1 Due to the length of this poem, each student, with the assistance of his/her teacher or coach must eliminate one (1) of the verses consisting of six (6) lines. It is up to the student and teacher/coach which verse is removed for presentation purposes at the Inachá’igen Fino’ CHamoru 2013.
2 This version of Siñot Flores’ poem adheres to the orthographic system used on Guam.
It does not matter which version is used - - the original or the one following the Guam spelling system.
|